Izuzetan geografski položaj, blizina važnih saobraćajnih koridora i visok nivo infrastrukture opremljenosti, ali i jasne vizije razvoja – Trebinju daju ozbiljne šanse za investicije, bio bi sažetak prvog panela Investicione konferencije na temu „Infrastruktura i investicije“.

Načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Trebinja Marko Rikalo kaže da investitori u Trebinje mogu da računaju na kvalitetna saobraćajnu povezanost – zbog blizine Jadranske magistrale i buduće trase Jadansko-jonskog autoputa, stanica Čapljina i Nikšić na željezničkom koridoru od Srednje Evrope ka Jadranskom moru, ali i međunarodnih luka Ploče i Bar, te prometnih aerodroma Čilipi i Tivat sa svakodnevnim letovima za Beograd i Zagreb.

„Što praktično znači, da vi izjutra možete u Trebinju dogovoriti poslove – a isti dan večerati u Parizu ili Stokholmu“, kaže Rikalo.

Komunalna, energetska i telekomunikaciona infrastruktura grada zadovoljava aktuelne potrebe i u bliskoj budućnosti unapređivaće se već započetim ili planiranim projektima, kao što je rekonstrukcija i dogradnja vodovodnog sistema i proširenje postojećeg te izgradnja novog prečistača otpadnih voda – koji će dugoročno riješiti pitanje komunalne infrastrukture ne samo današnjih, već i potrošača u planiranim zona širenja grada.

Uz infrastrukturu, na značajnom dijelu urbanog prostora kompletirana je i prostorno-planska dokumentacija – na osnovu koje je u Trebinju danas moguća gradnja 450 hiljada kvadratnih metara stambenog, blizu 380 hiljada m2 prostora za uslužne ili proizvodno-prerađivačke djelatnosti, uz 48 hiljada za parking garaže i 44 hiljade m2 za sportsko-rekreacione sadržaje.

„Pritom, svakom investitoru naše odjeljenje dodijeliće tim koji će ga prosvesti kroz potrebne procedure – i mogu odgovorno da garantujem da će sa kompletiranom dokumentacijom svako dobiti građevinsku dozvolu u roku od tri dana“, kaže Rikalo.

Planirane zone širenja grada, dodaje on, nude i atraktive lokacije u užoj gradskoj zoni – od „Gornjeg grada“ uz glavnu trebinjsku ulicu – buduću šetališnu zonu, preko „Zasad polje“ i „Južnog gradskog izlaza“, gdje postoje značajni kapaciteti za stambeno-poslovnu gradnju, do zone „Istočni logor“, gdje je takođe planirana urbana rekonstrukcija sa planovima za stanogradnju i hotelske kapacitete.

NOVE EKONOMSKE ZONE

U novim ekonomskim zonama, na kojima se temelje vizije urbanog razvoj grada – Trebinje nudi investitorima oko 887 hektara gradskog zemljišta namijenjenog stambeno-poslovnoj gradnji, razvoju uslužnih i proizvodno-prerađivačke kapaciteta, turističkih i sportsko – rekreativnih sadržaja.

Prezentujući zoning plan ekonomske zone „Novo Trebinje“, panelista Miljana Vujičić iz gradskog odjeljenja za prostorno uređenje, istakla je da je na atraktivnom području između magistralnih puteva za Dubrovnik i Mostar, na 460 hektara uglavnom gradskog zemljišta, planirana gradnja stambeno-poslovnih, te sadražaja za elitni turizam, kao što su kompleks golf terana i kazino.

Za razvoj stanogradnje i komercijalnih djelatnosti na raspolaganju investitorima je i ekonomska zona „Aleksina Međa-Podgljivlje“, koja obuhvata oko 250 hektara oko trase planirane Istočne gradske obilaznice, dok je ekonomska zona „Volujac“, oslonjena na buduću Zapadnu obilaznicu, namijenjena za komplekse poslovnih objekata trgovine, proizvodnje, prerade i skladišenja roba.

Grad Trebinje, navodi Vujičićeva, planira urbanizaciju i „ostrva“ između glavnog toka rijeke Trebišnjice i rukavca „Ćatovića krak“, gdje na 16 hektara planirana izgradnja stambeno-poslovnog i sportsko-rekreacionog kompleksa „Otok“.

GRAD NA CRKVINI, GRAD GOLFA, GRAD SUNCA, GRAD…

Trebinje investitorima nudi osmišljena ili već gotova idejna rješenja novih i veoma atraktivnih urbanih kompleksa – „Grad na Crvini“ i „Grad golfa“, koje je predstavio doc. dr Vladimir Parežanin sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu.

Prezentujući idejno rješenje „Grada na Crkvini“ Parežanin je rekao da kompleks „u savremenoj interpretaciji tradicionalne arhitekture“, na dominantnoj poziciji sa atraktivnom vizurom na grad, pored postojećih planira i objekte za obrazovne i ustanove kulture, za ugostiteljsku i trgovačku djelatnost i smještajne kapacitete.

„Golf rizort“ u „Novom Trebinju“ na 30 hektara neposredno uz put za Dubrovnik – zamišljen je za nivo turnira sa 18 rupa, sa zelenim i vodenim površinama, trgom, hotelima i klinikom u središnjem dijelu, „uovičenim“ elitnim apartmanskim naseljem i vilama, a vrijednost projekta procijenjena je na 40 miliona KM.

„Jasno je da Trebinje, poput Rima, želi da bude i već postaje ‘grad gradova’“, kaže Parežanin podsjećajući i na kapitalni projekt, koji je već u fazi realizacije – Grad sunca.

Detalje „vrlo ambicioznog i skupog“ projakta kompanije „Svislajon“, sa akva parkom, sportskim i rekreacionim sadržajima, Varoš čaršijom, turističkim i stambenim vilama, predstavio je arhitekta Zdravko Vuleta.

NOVI SAOBRAĆAJNI KORIDORI I VODA KAO RESURS

Izgradnja Istočne i Zapadne gradske obilaznice najvažniji su projekti saobraćajne infratstrukture, kojim bi Trebinje riješilo dugogodišnji problem teretnog tranzita kroz uže gradsko jezgro, a istovremeno – i pitanje saobraćajnog uvezivanja gradskog područja sa planiranim ekonomskim zonama.

Predstavljajući buduće investicije JP „Putevi RS“ i Grada Trebinja, panelista Vedran Furtula iz Hidroeletrana na Trebišnjici, rekao je da je u toku izrada glavnog projekta Istočne obilaznice – od Aleksine Međe do Podgljivlja,  dužine 7,7 kilometara, da je ukupna vrijednost projekta između 30 i 35 miliona KM, te da je zbog investiciono-tehničke složenosti projekta planirana fazna gradnja.

Trasa Zapadne obilaznice, dužina 4,2 km, spajala bi magistralne puteve za Dubrovnik i Mostar, na lokalitetima Ljubovo i Tvrdoš, a koštala bi oko 7 miliona KM.

Izgradnja Aerodrom Zupci omogućila bi snažniji zamah turističko orjentisanim privrednim grana, te  poljoprivrednoj proizvodnji – transportnim mogućnostima za izvoz na strana tržišta.

Procijenjena vrijednost investicije u prvoj fazi, sa stazama i tehničkim objektima, iznosi oko 12 miliona evra – što bi omogućilo  letove sportskog vazduhoplovstva, avio taksija, poslovne avijacijei regionalnog vazdušnog saobraćaja avionima kapaciteta do 50 putnika.

„U drugoj fazi, proširanjem piste sa 1,7 na 2,8 km – bio bi omogućen saobraćaj za sve vrste putničkog i teretog trasporta“, kaže Furtula.

Trebinjski aerodrom imao bi potencijal za razvoj turističkih-čarter letova, sklapanje ugovora za prevoznicima sa niskim tarifama, saradnju sa susjednim tržištima, da bude alternativa dubrovačkog aerodromu, privlači kargo prevoznike i obezbijedi zone slobodne trgovine.

Učesnicima konferencije predstavljen je i projekat Zatvorenog plivačkog kompleksa na Abazovini, čija je izgradnja počela ove godine na inicijativu Hidroelektrana na Trebišnjici.

Objekat će sadržiti dva bazena – olimpijski 50-metarski i 25- metarski za rasplivavanje, kao i sve prateće prostorije prema standardima potrebnim za održavanje međunarodnih takmičenja u plivačkim sportovima.

Ukupno ugovorena vrijednost prve faze radova je 10,2 miliona KM, dok je u narednim fazama investitorima ostavljena mogućnost da preostale sadržaje objekta prilagode svojim potrebama.

Privreda i poljoprivreda našli su se u centru pažnje drugog panela Investicione konferencije.

Posebnu pažnju izazvalo je obraćanje generalnog direktora kompanije Svislajon gospodina Rodoljuba Draškovića.

„Neophodno je da se investira u realni sektor jer trebinjski i hercegovački narod hoće da radi, treba da radi i zna da radi“, rekao je Drašković i izrazio želju da uzme u zakup značajan dio poljoprivrednog zemljišta na području Trebinja ukoliko za to, kako on kaže, budu obezbjeđene neophodne agrotehničke mjere. Neophodan je razvoj poljoprivredne proizvodnje jer ovdje imamo potencijala za dvije žetve godišnje„, rekao je Drašković.

“Trebinjska privreda se tokom dugog niza godina oslanjala na dva glavna razvojna stuba i to energetiku (proizvodnju električne energije) i prerađivačku industriju (metalopre­rađivačku i tekstilnu). Preduzeća iz ovih oblasti bila su glavni nosioci privrednog razvoja grada Trebinja, kao i cijele istočne Hercegovine. Međutim, posljednjih godina pojavile su se i nove grane privrede, voćarstvo i vinogradarstvo sa razvojem vinarija, kao i konditorska industrija” rekao je u svom obraćanju prvi od moderatora druge sesije,  doktor Blagoje Šupić, finansijski dirketor ERS.

“Ukupan obim robne razmjene Grada Trebinja sa inostranstvom u 2016. godini iznosio je 211,2 milion KM. Na nivou Grada je ostvaren izvoz u vrijednosti od 102,8 miliona KM, dok je uvoz ostvaren u vrijednosti od 108,3 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom, na nivou Grada Trebinja, za 2016. godinu iznosi 95%. Pokrivenost uvoza izvozom na nivou Republike Srpske iznosi 65%, a na nivou BiH 60,1%.”, rekao je Šupić.

Govoreći o elektro energetskoj grani privrede i budućim ulaganjima Šupić je naglasio da je na slivu rijeke Trebišnjice u fazi izgradnje HE Dabar, a planirana je i gradnja sljedećih proizvodnih objekata HE Bileća, HE Nevesinje i HE Dubrovnik dva.

O razvoju metalskog dijela Industrije SL IAT govorila je generalni direktor Branka Ratković.„Visokom profesionalnošću i odgovornošću u proizvodnji alata SL IAT doprinosi ostvarenju ciljeva kvaliteta po kome smo prepoznatljivi širom svijeta„, rekla je Ratkovićeva.

Obezbjeđenje i održavanje kvaliteta je osnova na kojoj «Svislajon Industrija alata» a.d. Trebinje gradi svoj poslovni uspjeh i dalji razvoj. Kao preduzeće bogate tradicije, na svojim ciljnim tržištima poslujemo orjentisano prema budućnosti i primjenjujemo svoje znanje i iskustvo za izgradnju svojih pozicija na novim tržištima, obezbjeđenje kvaliteta života zaposlenih, zadovoljenje potreba zainteresovanih strana i održivi razvoj.

„Ciljevi našeg poslovanja zasnivaju se na ispunjenju i zadovoljenju svih primjenjivih zahtjeva, uključujući zahtjeve i očekivanja naših kupaca; primjeni i razvoju procesnog pristupa u organizovanju sistema menadžmenta, kvalitetom i stalnom nastojanju da unapređujemo kvalitet proizvoda i usluga  te uspostavljanju i održavanju partnerskih veza sa našim provjerenim isporučiocima i partnerima.”Naši ciljevi usmjereni su i ka proširenju tržišta i zadržavanju prvog mjesta u proizvodnji alat, uspostavljanju ciljeva kvaliteta u skladu sa strateškim pravcima i kontekstom organizacije, donošenju odluka na bazi objektivnih podataka, uvažavajući sve potencijalne rizike”, rekla je Ratkovićeva.

„Trebinje raspolaže sa značajnim područjima za izdavanje zemljišta u zakup i koncesiju sa mogućnošću navodnjavanja što je od izuzetnog značaja za razvoj poljoprivede“ rekao je Veselin Dutina direktor Agrarnog fonda Trebinje.

“Poljoprivreda u Trebinju i danas zauzima visoko mjesto u viziji privrednog razvoja grada. U našem gradu je 401 poljoprivredno gazdinstavo, 22 poslovna subjekta, 61 komercijalna i 318 nekomercijalnih subjekata”, kaže Dutina.

Kroz panel IV konferencije „Investiraj u Trebinje“ 2017, razgovaralo se na temu registracije preduzeća, postupku dodjele koncesija, zapošljavanju stranih državljana, te programskoj podršci grada Trebinja kao i o ljudskim i ostalim resursima. Takođe, potencijalni investitori upoznali su se sa troškovima poslovanja.

Jedan od najopširnijih panela obuhvatio je i kreiranje poslovnog okruženja kroz prekograničnu saradnju, ali i priču o Akademiji za liderstvo. 

Panelisti u posljednjem dijelu su bili:
Dražen Bošković - direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, Željka Ružić - šef odsjeka za pravne poslove u Odjeljenju za prostorno uređenje Grada Trebinja, Dragan Popović - direktor Zavoda za zapošljavanje RS, filijala Trebinje, Slobodan Vulešević - izvršni direktor NVO „Centar za razvoj Hercegovine“ i Alisa Aliti Vlašić iz dubrovačke razvojne agencije „DURA“.

Odgovore na pitanja - kako najjednostavnije registrovati preduzeće u Trebinju, koje su dozvole potrebne da bi se strani državljanin zaposlio u našem gradu, ali i koje stimulativne kreditne mjere pruža Grad Trebinje te Investiciono-razvojna banka u cilju novog zapošljavanja radnika u poslovnim i ekonomskim zonama Grada Trebinja, mogli smo čuti od prvog paneliste – Dražena Boškovića.

„Grad Trebinje će subvencionisati iznos bruto plate za novozaposlene radnike u poslovnim i ekonomskim zonama, i to u 2017. godini u iznosu od 500.000 konvertibilnih maraka, a u narednoj 2018. godini Grad će subvencionisati ovaj projekat sa čak milion konvertibilnih maraka“, objelodanio je namjere lokalne administracije direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća.

Ispred Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Trebinja, Željka Ružić je govorila o regulacionim planovima atraktivnih lokacija za potencijalnu izgradnju industrijskih, stambeno-poslovnih i turističkih objekata. Poseban akcenat je stavila na poslovne zone „Zasad polje“, „Istočni logor“ i „Volujac“, te istakla da se potrebne dozvole - lokacijski uslovi i građevinska dozvola dobijaju za maksimalno dva dana. Ovom prilikom je objasnila i dvije pogodnosti koje se odnose na gradsko građevinsko zemljište.

„Renta se umanjuje za čak 99% ako je u pitanju izgradnja poslovnih objekata, a naknada za troškove uređenja gradskog građevinskog zemljišta za 25%“, naglasila je Ružić i dodala da to nije sve, jer se naknade mogu platiti u 12 mjesečnih rata.

Dragan Popović direktor trebinjske filijale Zavoda za zapošljavanje je govorio o ljudskim resursima, za koji su se svi prisutni složili da su i najbitniji. Predstavio je obrazovnu strukturu nezaposlenih lica, te zanimanja kojih je trenutno najveći broj prisutan na Zavodu.

„Upravo su zavšreni Javni pozivi za zapošljavanje, samozapošljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju, stimulisanje nezaposlenih lica koja su navršila 50 godina života i obrazovanje Roma. Po ovom projektu se prijavilo 207 lica za samozapošljavanje, a 120 poslodavaca je uputilo zahtjev za zapošljavanje 240 lica. Želim da naglasim da nam je jako bitan projekat prekvalifikacije i dokvalifikacije za koji smo izdvojili 500.000 konvertibilnih maraka za 500 lica“, izjavio je Popović, od koga smo saznali i da se u odnosu na 2016. godinu broj nezaposlenih u Hercegovini smanjio za 6%, a u prvih pet mjeseci 2017. godine za 1,7%.

Dok u nekim dijelovima Srpske muku muče zbog padavina, na jugu Hercegovine energetičari imaju drugu brigu: ekstremno loša hidrološka situacija ne ide naruku proizvođačima struje. Kota Bilećkog jezera je 15 metara ispod planirane, za ovo doba godine.

Period kada bi trebalo da se zabilježe najveći dotoci u akumulaciju, a to su obično prva tri mjeseca u godini, praktično je prošao bez padavina. I tokom proljeća vremenske prilike nisu išle u prilog proizvođačima struje , pa su Hidroelektrane na Trebišnjici ostvarile svega 55 odsto planirane proizvodnje. Trenutno se radi remont hidroelektrane Trebinje 1.

"Prošle godine smo imali dobar rezultat zbog dobre pogonske spremnosti, ove godine je ekstremno loša hidrologija, ali ćemo se truditi da postignemo što možemo nakon remonta", izjavio je Aleksandar Vijuć, izvršni direktor za upravljanje sistemom HET.

Zbog ubrzanog rasta ilegalnog tržišta cigareta u BiH od 2011. godine do prošle godine smanjena je legalna prodaja cigareta sa deset milijardi na pet milijardi, a budžet BiH je godišnje uskraćen za pola milijarde maraka, upozoravaju proizvođači duvanskih proizvoda.

Naime, kako ističu, do erozije legalnog tržišta došlo je nakon što je država krenula s politikom dizanja opterećenja na legalno prodate cigarete, što je dovelo do rasta prodaje ovih proizvoda mimo legalnih finansijskih tokova. Kako navode, akcizno opterećenje 2011. godine iznosilo je 22,5 odsto, dok je za 2017. predviđeno opterećenje u iznosu od 67,5 odsto, s obzirom na to da Zakon o akcizama BiH predviđa buduće godišnje povećanje akciza od 7,5 maraka na hiljadu cigareta ili na 50 paklica. 

S obzirom na to da porezi na duvanske proizvode čine čak osam odsto od ukupnog budžeta BiH iz direktnih i indirektnih poreza, oni su među najvišim u Evropi, jer, kako tvrde proizvođači, evropski prosjek prihoda na duvanske proizvode iznosi 2,6 odsto od ukupnih prihoda. U našem regionu jedino u Srbiji i Makedoniji ti prihodi učestvuju u većem iznosu, i to u Srbiji sa 12 odsto, a u Makedoniji sa deset.

Takođe, treba ukazati na podatke Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, po kojima od ukupnih prihoda na indirektne poreze u visini od 5,7 milijardi maraka na duvanske proizvode otpada milijarda maraka. Međutim, BiH ima najveće akcizno opterećenje u Evropi, jer ono iznosi 72 odsto ukupne cijene. Poređenja radi, u nekim evropskim zemljama veoma "neprijateljski" nastrojenim prema pušenju, ti iznosi su znatno manji. Primjera radi, u Švedskoj i Njemačkoj oni iznose 58 odsto. 

S tim u vezi, Fabrika duhana Sarajevo, TDR BH/"British American Tobacco", Fabrika duvana Banjaluka/"Bulgartabac", "Japan Tobacco International", "Philip Morris" i "Imperial Tobacco" obratili su se Upravnom odboru UIO BiH s prijedlogom izmjena Zakona o akcizama, uz upozorenje da u narednom periodu prijeti još drastičniji pad prihoda i kolaps legalnog tržišta cigareta.  Prema njihovom prijedlogu, došlo bi do promjena u dvije vrste akciza kojima su opterećeni duvanski proizvodi u legalnoj prodaji, odnosno specifična akciza bi od ove do 2020. godine bila povećana za 3,5 marke na hiljadu cigareta, dok bi proporcionalna akciza svake godine postepeno bila smanjivana za jedan procentni poen, tako da bi 2020. iznosila 38 odsto.

Ljetu se raduje i srpski kralj čokolade. Rodoljub Drašković se vratio investicijama u Trebinju, a za mjesec dana najavljuje otvaranje svog projekta – Grada sunca.

U viziju srpskog kralja čokolade malo je ko vjerovao, ali tamo gdje je nekada bio samo krš i šiblje danas niče novi grad. Stigli su dinosaurusi, žirafe, slonovi, montiraju se tobogani, a u bazenima fali još samo voda. Sve će to ličiti na pravu bajku, kažu oni koji nadziru radove u Gradu sunca.

“Tu će biti šest tobogana za odrasle, adrenalinski rafting i topovski, sedam tobogana za djecu, plus vodena igraonica, plus tri igraonice tu u dino parku, dino park i još dosta ugostiteljskih sadržaja”, objašnjava Goran Rončević, nadzorni organ.

U prvoj fazi radova biće zavšeni akva i dino park. Petnaestak replika dinosaurusa u prirodnoj veličini, ali i veliki broj drugih životinja biće atrakcija za najmlađe.

Zabave neće faliti ni onim starijim. Imaće priliku da se spuste niz tobogan visok više od 20 metara. Tu su još plaže, bazeni, suvenirnice, barovi i restorani.

Uskoro bi Bilećani ponovo mogli da čuju udarce čekićem iz nekadašnjeg giganta. Bilećka fabrika otkivaka i armatura “Kovnica” u stečaju konačno je dobila svog kupca.

Za oronulu i pokradenu Kovnicu Sead Džafić iz Kalesije iskeširao je 1.909.000 maraka. Džafić kaže da je iz fabrike ukradeno što se ukrasti moglo. Ne plaši se jer je i prije imao slična iskustva, kaže radnici su već zasukali rukave.

“Radnici su već tu, popravljaju krovove čiste i sređuju. Tvornica je u daleko lošijem stanju nego što sam ja očekivao. Nisam imao priliku da uđem i da pogledam u kanale da vidim da li imaju svi kablovi. Ni jednog metra kabla nema od najtanjeg do najdebljeg”, kaže Sead Džafić, novi vlasnik Kovnice Bileća.

Slika devastirane Kovnice još više je pogodila Novaka Svorcana, koji je u ovoj fabrici proveo punih 30 godina. Prisjeća se Kovnice prije rata kada je bila u najvećoj snazi i kada je na njenu kapiju ulazilo preko 800 radnika. Ta vremena se nikada više ponoviti neće, siguran je Svorcan.

“Ružan je osjećaj, ja sam nedavno bio i baš me obradovalo kada sam saznao da je poslije nekih 7 godina fabrika prodata jednom budućem vlasniku koji ima koliko sam ja primjetio da ima dobar reper znači ima dobru proizvodnju”, rekao je Novak.

Bosna i Hercegovina neće pristati na mirno poravnanje u iznosu od 100 miliona evra, koje je, po osnovu predratnih ulaganja, za Rudnik i Termoelektranu "Gacko" predložila Hrvatska elektroprivreda (HEP).

Tromjesečni rok za mirno rješavanje ove situacije ističe, a BiH se nalazi pred još jednom tužbom. Međutim, pravobranilac BiH Mlađen Mandić kaže da Hrvatska ne može da dobije ovaj spor, jer ne postoji nijedan osnov za arbitražu .

"Vjerovatno će Hrvatska poslije ta tri mjeseca tužiti BiH. U "Gacko" je ulagano 1983. godine, kada se gradila Termoelektrana. Prije rata je postojao Fond za nerazvijene i Kosovo, Crna Gora i BiH su spadali u tu kategoriju. Sad su se odjednom i u Hrvatskoj sjetili da traže 100 miliona. Mirnim putem 100 miliona? Kao pravobranilac to neću prihvatiti i ići ćemo na arbittražu na Međunarodni sud za zaštitu ulaganja u Vašingrton“, kazao je Mandić danas za Capital. Kako je istakao, riječ je o potpuno istoj situaciji kao kada je Slovenija tužila Rudnik i Termoelektranu "Ugljevik", jer su i Slovenci ulagali na potpuno isti način.

"Očekivanja i Hrvatske i Slovenije nisu realna. Advokatska kuća koja zastupa Sloveniju, zastupa sada i Hrvatsku. Oni pokušavaju da ulove u mutnom. Problem je to što ovo mnogo košta BiH. Troškove za sudije samo u slučaju "Ugljevik" plaćamo 150.000 dolara, a to je predujam. Biće još toliko. A nemaju nikakvu šansu", istakao je Mandić. Na pitanje s kojim ciljem to rade susjedne zemlje, s obzirom da nemaju šansu, pravobranilac BiH ističe da samo žele da iscrpljuju BiH. „Vjerovatno im je to i krajnji cilj, jer zaista nema osnova za arbitražu.
 

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić i novi vlasnik fabrike "Kovnica" Bileća Sead Džafić dogovorili su se danas da kapaciteti ovog privrednog društva u najkraćem roku budu u funkciji, što je interes Ministarstva, vlasnika, ali i lokalne zajednice.

Đokić je rekao da će u prvoj fazi biti zaposleno oko 50 radnika sa tendencijom daljeg proširenja kako projekat bude napredovao, saopšteno je iz resornog ministarstva. 

"Veoma je značajno što se domaći privrednici opredjeljuju i ulažu u metalski sektor, što pokazuje i ovaj primjer u Bileći", rekao je Đokić. 

On je napomenuo da je Vlada Srpske spremna da podrži preduzeća koja imaju razvojnu komponentu i jasnu poslovnu viziju, te podsjetio da su kapaciteti metalske industrije na ovim prostorima dugi niz godina imali sigurno tržište, tradiciju i kvalitet. 

Stanogradnja u Trebinju je u ekspanziji, a u poslednjih mjesec dana temelje novih stambenih zgrada postavila su tri investitora.

Izgradnja novih zgrada iz strogog centra grada, gdje je niklo cijelo novo naselje koje se još širi, preselilo se i na lijevu obalu Trebišnjice. Ruše se stari objekti na kojima niču moderne stambene zgrade.

Prema podacima gradskog Odjeljenja za urbanizam u 2016. godini izdato je pet dozvola za stambeno – poslovne objekte kolektivnog stanovanja, a samo u prvih pet mjeseci ove godine izdato je pet novih dozvola. Procjenjuje se da su u poslednjih godinu i po zatražene dozvole za gradnju preko 200 novih stanova.

Stanove u Trebinju kupuju mladi bračni parovi iz ovog grada i susjednih hercegovačkih opština, a više od 50 odsto stanova kupili su ljudi porijeklom sa ovih prostora koji žive u inostranstvu.

Dio stranaca stigao je turistički u Trebinje i poželio da ima svoj dom na jugu RS. U poslednje vrijeme u Trebinju se pojavljuju i novi investitori koji žele da grade stambene objekte. Iako se stalno niču nove zgrade, oni koji trguju nekretninama kažu da još ima praznih stanova u zgradama koje su građene proteklih godina.

– Pojavljuje se nekoliko grupa kupaca kao što su mladi bračni parovi, zatim ljudi koji su iz Trebinja ili Hercegovine, a žive u inostranstvu. Ima i kupaca koji su živjeli u drugim dijelovima BiH i sada žive u inostranstvu, a po prvi put dolaze na jug RS – kažu u jednom preduzeću za prodaju nekretnina.

U ovoj firmi navode da ima i komšija, poput Dubrovčana, koji kupuju stan u Trebinju, kako bi tu proveli turističku sezonu, a svoje nekretnine u Hrvatskoj izdaju turistima.

– To nije toliko često, ali postoje i takvi slučajevi. Pomalo je nevjerovatno, da su sve češći kupci stanova u novogradnji penzioneri. Oni prodaju veće stanove u starim zgradama i kupuju manje u novogradnji – ističu u ovoj firmi.

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je danas da je Vlada Srpske podržala tekstilno preduzeće "Trendteks" u Hercegovini kako bi se održala proizvodnja u toj regiji, ali da će, ukoliko se oni povuku, tražiti druge partnere.

Đokić je novinarima u Bileći rekao da je su "Trendteksu" dati u zakup kapaciteti kojima upravlja Republika Srpska, ali da će u slučaju njihovog odlaska sa ovih terena drugim partnerima iznajmiti te kapacitete i sa njima nastaviti proizvodnju u oblasti tekstila. 

"Mi ne možemo da odgovaramo za njihovu poslovnu politiku. Ako oni nemaju interes da rade, oni će donijeti odluke, a mi samo možemo to primiti k znanju", rekao je Đokić. 

Trebinje grad s oko 31.000 stanovnika, povoljnog je geografskog položaja. Razvojni prioriteti toga grada su u privrednim, poljoprivrednim, kulturnim i turističkim potencijalima, a sve njihove potencijale i mogućnosti za ulaganja predstavit će uskoro na investicijskoj konferenciji.

Gradonačelnik Trebinja Luka Petrović kazao je Feni da okosnicu trebinjske privrede čini hidropotencijal, jer je Trebinje značajan proizvođač električne energije u cijeloj RS i to zahvaljujući sistemu hidroelektrane na Trebišnjici /HET/, koji je izgrađen krajem 60-ih godina, a u koji se i danas kontinuirano ulaže.

"Samo sistemi na Trebišnjici godišnje proizvedu 25 posto električne energije od ukupne proizvodnje energije u RS-u. Osim energetike kao važne privredne grane, u Trebinju je razvijena industrija konditorskih proizvoda "Swisslion" i djelimično metalska industrija SL IAT", kazao je.

Gradonačelnik podsjeća da je Trebinje ranije bilo poznato i po tekstiloj proizvodnji. Međutim, zbog niske konkurentnosti u toj oblasti, usmjereni su na ruralni razvoj i povećanje poljoprivredne proizvodnje u okviru koje imaju potencijal za proizvodnju organske hrane, koja je posebno cijenjena na inozemnom tržištu.

Okolina Trebinja je pogodna i za proizvodnju različitih vrsta ljekovitog bilja, a njihov plasman je moguć u farmaciji, kozmetologiji i drugim proizvodnim oblastima.

"Posljednjih godina vinogradarstvo i medarstvo doživjeli su ekspanzivan razvoj, pa značajan broj trebinjskih proizvođača vina i meda plasira svoje proizvode i izvan naših granica. Zbog svih pozitivnih aspekata u poljoprivrednoj proizvodnji Grad Trebinje je početkom godine osnovao Agrarni fond, koji pruža stručnu pomoć lokalnim poljoprivrednicima i podršku kroz različite materijalne i novčane podsticaje", naglasio je.

U infrastrukturnom smislu, Grad Trebinje provodi niz projekata za unapređenje mreže puteva, sistema za vodosnabdijevanje, kanalizaciju i elektrifikaciju.

"Trenutno radimo na trajnom rješavanju problema vodosnabdijevanja na teritoriji grada i okoline. Radi se o višemilionskom projektu rekonstrukcije i izgradnje sistema za vodosnabdijevanje koji se finansira iz sredstava EIB-a i budžeta grada Trebinja. Po završetku svih projektnih faza, Trebinje će imati uredno i kvalitetno snabdijevanje vodom u svim visinskim zonama. Realiziramo i projekt rekonstrukcije prečistača otpadnih voda, a da bismo omogućili razvoj poljoprivredne proizvodnje u mjestima koja nemaju tehničku vodu planiramo nastavak realizacije projekta navodnjavanja Zubačkog platoa i Trebinjskog polja, te realizaciju projekta navodnjavanja obradivih površina u selima Ljubomir i Vrpolje", naglasio je.

Gradonačelnik Petrović kaže da su, u okviru kapitalnih investicija, započeli izgradnju nove zgrade vatrogasnog doma, a u planu je izgradnja zgrade palate pravde, južne gradske obilaznice "Aleksina međa - Petrina - Podgljivlje". Izgradnja zatvorenog olimpijskog bazena "Abazovina" je također već počela, a očekuje se i početak realizacije projekta "Grad na Crkvini".

"I dalje smo intenzivno angažovani na projektu izgradnje grada sunca, koji je u toku a čijim ćemo završetkom dobiti niz različitih turističkih i privrednih sadržaja. U toku je i izrada projekta za poslovni objekt gradske tržnice, kao i projekta revitalizacije Starog grada u okviru kojeg je planirana kompletna revitalizacija infrastrukture i instalacionih mreža te obnova fasada na postojećim objektima", istaknuo je. 

S obzirom na to da se Trebinje nalazi u primorskom zaleđu, turizam predstavlja važnu privrednu granu. Zbog sažimanja različitih kultura, oličenih u zaostavštini Austrougarske monarhije, istorijskim i kulturnim ostacima Otomanskog carstva i dugoj pravoslavnoj tradiciji, Trebinje nudi jedinstvenu priliku da udahnete multikulturni duh prošlosti u suvremenom ambijentu.

Hercegovačka gračanica na Crkvini, Stari grad s pogledom na nekad najveću ponornicu Trebišnjicu, koja je bila i inspiracija brojnim piscima i umjetnicima, pa i velikom pjesniku Jovanu Dučiću, nezaobilazni manastiri Tvrdoš, Zavala, Duži, izuzetno očuvano mediteransko gradsko jezgro, te brojni hercegovački restorani s domaćom gastronomskom ponudom su samo neka mjesta koja turisti rado posjećuju.

U okviru društvenog i kulturnog sadržaja, Grad Trebinje je pokrovitelj niz kulturnih manifestacija kao što su “Dučićeve večeri poezije”, smotra amaterskih pozorišta "Festival festivala", Festival mediteranskog filma, Trebinjska gitarijada "Mostok".
 

Preduzeće „Rudnik i Termoelektrana /RiTE/ Gacko“ za 40 godina rada proizvelo je 37,430 teravat-časova električne energije i provelo na mreži 175.679 časova, čime se svrstalo u jednog od najvećih proizvođača električne energije u Republici Srpskoj, rečeno je u ovom preduzeću.

Izvršni direktor za proizvodnju električne energije i razvoj u RiTE „Gacko“ Borivoje Vujičić rekao je da je za proizvedenu količinu električne energije spaljeno 520.313.800 tona gatačkog lignita.

Govoreći o postignutim proizvodnim rezultatima povodom 40 godina rada RiTE „Gacko“, Vujičić kaže da je Termoelektrana u proteklom periodu ostvarila značajne rekorde.

On je naveo da je rekordna godišnja proizvodnja od 1773,31 gigavat-časa električne energije ostvarena 2013. godine, mjesečna rekordna proizvodnja od 183,87 gigavat-časova ostvarena u decembru 2013. godine, a rekordna dnevna od 6,61 gigavat-časa 1999. godine.

Nove novčanice od 50 eura, sa poboljšanim sigurnosnim karakteristikama, od 4. aprila ulaze u opticaj,izvještava indikator.ba

Centralne banke eurozone će u prvom koraku pustiti u opticaj 5,4 milijardi eura novih novčanica od 50 eura. 

Obilježje nove novčanice je hologram koji sadržava prozor sa portretom. Kada se novčanica pogleda prema izvoru svjetlosti, prozor postaje proziran i na njemu se 
na obje strane novčanice pokazuje portret Europe, lika iz grčke mitologije. 
Riječ je o napretku u razvoju tehnologije zahvaljujući kojem je novčanice teže krivotvoriti. 

Trebinje i ostali dijelovi istočne Hercegovine su specifično područje u kojima se proizvode kvalitetni poljoprivredni proizvodi koje bi trebalo zaštititi da bi bili prepoznatljivi na tržištu, rekao je danas u Trebinju Siniša Mitrić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci.

Nakon predavanja o temi "Poljoprivredna proizvodnja grada Trebinja, stanje, perspektive i izazovi", Mitrić je istakao da je mišljenja, da bi za poljoprivredne proizvode iz ove regije trebalo da se osmisli marketinški element koji bi ukazivao na njihovo porijeklo.

"Sljedeći korak bi bio, da se izda potvrda kojom bi se garantovao kvalitet tog proizvoda, odnosno da je proizveden u skladu sa principima integralne ili organske proizvodnje", kaže Mitrić.

Prema njegovim riječima to je korak koji zahtijeva dosta truda, a prvi ka integralnoj proizvodnji i sertifikovanju integralne proizvodnje trebalo bi da naprave vinogradari, a zatim i proizvođači paradajiza, paprike i krastavca. Mitrić ističe da su komparativne prednosti hercegovačke regije ogromne, jer se proizvodi takvog kvaliteta ne mogu proizvesti na sjeveru.

Dugovanja za poreze i doprinose trebinjskog Građevinskog preduzeća "Neimarstvo", koje je u stečaju od 2013. godine, su u visini od 7,5 miliona maraka, dok se imovina firme procjenjuje na oko 4,5 miliona.

Ovo je utvrdio stečajni upravnik "Neimarstva" Radomir Jokić, koji kaže da je stečajni postupak koji se vodi u Okružnom privrednom sudu u Trebinju tek na sredini, jer je u pitanju izuzetno težak stečaj kome se još ne nazire kraj.

"Dugovanja za neisplaćene poreze i doprinose najviše se, u stvari, odnose na doprinose, a polovina od ovih 7,5 miliona su, u stvari, kamate zaračunate zbog neplaćanja i one su u ravni glavnog duga", objasnio je Jokić.

On tvrdi da će radnici biti obeštećeni u glavnom isplatnom redu sa po 3.000 maraka, ali će taj novac dobiti tek nakon prodaje upravne zgrade i okolnog zemljišta, u vezi sa kojom traje megalomanski spor sa firmom "Metalac" koja potražuje jedan sprat zgrade.

"Svislajon grupa" iz Novog Sada, čiji je vlasnik Rodoljub Drašković, odlučila je da Republici Srpskoj, bez naknade, pokloni svoje akcije u privrednom društvu "Svislajon industrija alata" iz Trebinja.

U obavještenju "Svislajon grupe", koje je upućeno predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i premijeru Željki Cvijanoviće, navodi se da se "od danas Republika Srpska može smatrati vlasnikom `Svislajon industrije alata`" Trebinje. 

Odluka je donesena danas na vanrednoj sjednici Skupštine "Svislajon grupe", koja je vlasnik 64,31 odsto akcija u privrednom društvu "Svislajon industrija alata" iz Trebinja.

"Svislajon grupa" je isknjižila, odnosno ispisala iz poslovnih knjiga, kapital po osnovu vlasništva nad akcijama u "Industriji alata", navodi se u saopštenju i dodaje da Skupština "Svislajon grupe" zahtijeva da se iz naziva i memoranduma privrednog društva "Svislajon industrija lata" izbriše "Svislajon". 

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH /UIO BiH/ Miro DŽakula, gradonačelnik Trebinja Luka Petrović i načelnik opštine Ravno Andrija Šimunović danas su ozvaničili početak gradnje graničnog prelaza Ivanica od Trebinja prema Dubrovniku.

NJihovim završetkom biće izgrađeno pet modernih saobraćajnih traka, čime će značajno biti smanjena višečasovna čekanja i gužve u ljetnim mjesecima, a doprinijeće i razvoju turizma dva komšijska grada. 

DŽakula, Petrović i Šimunović izrazili su zadovoljstvo početkom realizacije projekta od kojeg će koristi imati i grad Trebinje i opština Ravno. 
Radove u visini od oko 1.750.000 KM finansiraće UIO BiH, a predviđeno je da traju 180 dana. 

DŽakula je rekao da je ovo granični prelaz za promet putnika i robe, ali i voća i povrća, ističući da bi gradnja graničnog prelaza i na hrvatskoj strani trebalo da počne ove godine. 

"Na našem graničnom prelazu biće dovoljno traka da se ne stvaraju gužve. Ogroman je broj turista koji putuju prema Hercegovini što zahtijeva naš inpekcijski nadzor i carinske kontrole", istakao je DŽakula. 

On je napomenuo da će završetkom radova na ovom graničnom prelazu biti stvoreni znatno bolji uslovi za rad carinika koji su do sada posao obavljali u neuslovnim kontejnerima. 

Gradonačelnik Trebinja Luka Petrović istakao je da će moderniji granični prelaz na Ivanici, sa dodatnim saobraćajnim trakama, riješiti dugogodišnje gužve, te da će trebinjski poljoprivrednici svoje proizvode moći da plasiraju u Dubrovnik po standardima i uslovima koje bude zahtijevao taj grad. 

"Očekujemo da će i Hrvatska u ovoj ili narednoj godini riješiti svoj prelaz čime bi u potpunosti imali lakši i bezbjedniji i prelazak granice što bi bio veliki napredak za turizam", istakao je Petrović. 
 

U preduzeću „Rudnik i Termoelektrana /RiTE/ Gacko“ za 15 miliona KM smanjeni su gubici u odnosu na one sa kojima je završena 2015. godina, a ukoliko se ovakav trend nastavi ove godine se očekuje pozitivno poslovanje, potvrđeno je Srni u RiTE „Gacko“.

U upravi kažu da su 2015. godinu završili sa minusom od 19,9 miliona KM, a da je u prošloj godini taj minus smanjen na 4,1 milion KM.

„Ukupni prihodi preduzeća lani su iznosili 119,5 miliona KM, dok su godinu ranije bili 116 miliona KM. Rashodi su smanjeni za 13 miliona KM, odnosno u prošloj godini iznosili su 123,7 miliona KM, dok su u 2015. godini bili 136,8 miliona KM“, navode iz uprave.

Prehrambena fabrika “Svislajon” Nevesinje ove godine će na tržište plasirati dva nova proizvoda – sok od nara i višnje, a dobrim radom na najsavremenijoj opremi svaku prethodnu godinu premaši i do 10 puta većom dobiti, potvrdio je Srni direktor Fabrike Radoje Nikolić.

“Zahvaljujući radnicima i opremi koju posjedujemo za 24 časa možemo proizvesti gotovo 200.000 litara soka”, naveo je Nikolić i dodao da su do sada imali sedam vrsta sokova.

On ističe da u nevesinjskom “Svislajonu” 59 zaposlenih rade u jednoj ili dvije smjene, u zavisnosti od potrebe, a kada se proizvodi sok, majonez i smoki, zbog specifičnosti posla, radi se u tri smjene.

Nikolić je podsjetio da je jedini problem ova fabrika imala na početku rada i to sa lošim kvalitetom vode i restrikcijam u ljetnim mjesecima, što je uticalo na organizovanje proizvodnje.

“Odmah smo reagovali i uložili znatna sredstva u opremanje hidrostanice za poboljšanje kvaliteta vode”, rekao je Nikolić.

On dodaje da se zbog svih preduzetih mjera mogu pohvaliti izuzetno kvalitetnim proizvodima, što potvrđuju kontrole koje se rade u Institutu za javno zdravstvo Banjaluka.

Nikolić ističe da postoji obećanje opštinske vlasti da će pitanje vodosnabdijevanja rješavati prioritetno.