U okviru projekta "AGROBIZNIS - oplemenjivanje poljoprivredne baštine u prekograničnoj Dubrovačko-hercegovačkoj regiji" 09. i 10. juna  2017. u Ravnom, BiH, će biti  održan dvodnevni sajam poljoprivrednih proizvoda pod nazivom "Plodovi krša".

Kao i prošle godine u Dubrovniku, kada je 17. i 18. septembra održan sajam  pod nazivom "Plodovi polja na rubu grada", i ove godine će projektni tim iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske okupiti poljoprivredne proizvođače iz Hercegovine i ruralnih područja grada Dubrovnika i komšijskih zajednica koji će zajedno prodavati svoje proizvode.

Sajam će biti održan u dvorištu ispred  Lovačkog doma udruženja "Lisac" u Ravnom, a projektni tim poziva sve zainteresovane proizvođače da učestvuju u ovom događaju.

Radno vrijeme sajma će biti od 09.00 – 18.00  sati oba dana, a organizator najavljuje i nastupe klape "Sunce" u petak, 09. i grupe "Kaše" dan kasnije.

Područje na kojem se implementira ovaj projekt pokriva dubrovačku regiju u Hrvatskoj i to je svjetski poznata turistička destinacija koja je proteklih godina malo ulagala u razvoj poljoprivrede.

S druge strane, projekt se implementira i u poljoprivredom području Hercegovine, susjedne regije u BiH, gdje se posebno ističe  Popovo polje koje obiluje izuzetno kvalitetnim i tradicionalnim poljoprivrednim proizvodima, ali sa nedovoljnim pristupom tržištu te će podrška prekograničnom ruralnom razvoju i uspostavljanju ekonomskih odnosa između regija omogućiti da se ovi problemi ublaže.

Bosna i Hercegovina bi se mogla suočiti s još jednim međunarodnim arbitražnim sporom, a ovaj put je riječ o zahtjevu Hrvatske za nadoknadu njihovih ulaganja devedesetih godina u Termoelektranu Gacko.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je danas da je ovo ministarstvo dobilo zahtjev od "Elektroprivrede Republike Hrvatske" za nadoknadu njihovih ulaganja u BiH devedesetih godina.

"Ovo je za nas nova zabrinjavajuća situacija u kojoj 'Hrvatska elektroprivreda' traži dobrovoljno poravnanje, odnosno isplatu uloženih sredstava u BiH. Najavili su i međunarodnu arbitražu ukoliko ovom pitanju BiH ne pristupi na dobrovoljan način", rekao je Šarović, te je najavio da će o ovome obavijestiti Vijeće ministara BiH i resorno ministarstvo i Vladu Republike Srpske.

"O ovom slučaju upoznao sam i Pravobranilaštvo BiH", rekao je Šarović. Tvrdi da se radi o odštetnom zahtjevu koji vrijedi desetine miliona eura.

"Ne bih u ovom trenutku govorio o tačnoj cifri, vjerovatno ćete narednih dana o svemu biti konkretno obaviješteni", rekao je Šarović.

Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, kazao je da je Vlada RS obaviještena o ovome od strane "Hrvatske elektroprivrede".

"Oni potražuju određena finansijska sredstva od onoga što su investirali u sektor energetike od prije početka rata u BiH. Sredstva koja oni potražuju otprilike su u vrijednosti pet teravata električne energije", rekao je Đokić.

Đokić tvrdi da isto to može učiniti i Republika Srpska kada je u pitanju Hidroelektrana Dubrovnik.

"Mi možemo, takođe, od Hrvatske tražiti kada je u pitanju Hidroelektrana Dubrovnik, koja radi u specifičnim uslovima. To je naš objekat, on pripada RS i mogao bi da bude u približnoj vrijednosti, negdje oko ili više od četiri teravata. Toliko mi možemo da potražujemo od Hrvatske za sve ove godine njihovog korištenja hidroelektrane Dubrovnik", rekao je Đokić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da će finalizacija razgovora sa kineskim kompanijama u vezi sa termoelektranom “Gacko dva” biti završeni u toku ljeta.

Dodik je rekao da je kineska kompanija “Dong fang” u Srpskoj izgradila savremenu termoelektranu, te da se vode razgovori i već su definisani određeni odnosi u vezi sa Termoelektranom “Gacko dva”.

“Sa kineskim kompanijama razgovaramo i o izgradnji auto-puteva, što je za nas veoma važno, imajući u vidu potrebu da izgradimo mrežu auto-puteva u Srpskoj. Sa kineskim kompanijama stičemo sve više iskustva da bismo mogli da budemo operativni i uspješni na tom pitanju”, rekao je Dodik.

On smatra da bilo veoma korisno za građane Srpske da se izuči mogućnost da se u osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj uvede kineski jezik koliko je to moguće, jer najveći problem predstavlja nedostatak kadra.

“Kineska strana je spremna da pomogne u tom pogledu, putem volontera koji bi ovdje bili nastavnici”, rekao je Dodik.

On je zaključio da Srpska sa Kinom ima sveobuhvatnu saradnju koja se širi na zadovoljstvo Srpske, jer je Kina najmoćnija zemlja na svijetu.

“Republika Srpska je mala zajednica, ali pristup koji Kinezi imaju, od privrednika do državnih funkcionera, je upornost i predanost da se ti odnosi održe i uspostave na najvišem mogućem nivou saradnje”, poručio je Dodik.

On je nakon posjete izložbe “Put svile – novi izgled” novinarima u Banjaluci rekao da je danas važan dan u Republici Srpskoj i Banjaluci jer su zahvaljujući naporima koje ulaže ambasador Kine u BiH Čen Bo sa institucijama Srpske, njeni građani u prilici da prodube znanja i iskustva u vezi sa Kinom koju osjećaju kao prijateljsku zemlju i žele da imaju što više saznanja o njoj.

Povodom predstojeće investicione konferencije "Investiraj u Trebinje" 2017, koja se održava u Kulturnom centru Trebinje dana 26. i 27. maja 2017. godine, u Gradskoj upravi Trebinje danas je održana konferencija ze medije, na kojoj su, u ime organizatora Grada Trebinja, govorili zamjenik gradonačelnika Mirko Ćurić i panelisti - načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Trebinja Marko Rikalo i direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća Dražen Bošković.

Cilj investicione konferencije je da se u okviru navedenih panela investitorima predstave mogućnosti uspješnog ulaganja i poslovanja u Trebinju, kao i svi privredni i poljoprivredni potencijali kojima grad Trebinje raspolaže, te olakšice i zakonske regulative za sve zainteresovane ulagače i potencijalne investitore.

"Nizom sastanaka koji su organizovani u prethodnom periodu sa potencijalnim investitorima, došli smo do zaključka da je potrebno da organizujemo investicionu konferenciju na kojoj ćemo, na jednom mjestu, prezentovati sve ono čime raspolažemo i nudimo, te šta smo planirali da uradimo u narednom periodu," rekao je zamjenik gradonačelnika Trebinja Mirko Ćurić, te predstavio panele kojima će se Trebinje ove godine predstaviti potencijalnim investitorima, a riječ je o sljedeća četiri panela:

1. Infrastruktura i investicije

2. Privreda i poljoprivreda

3. Turizam

4. Zakonodavno-pravne pogodnosti i prekogranična saradnja

Kao jedan od najvažnijih segmenata u planiranju privrednog razvoja izdvaja se postojeća infrastrukturna predispozicija i planovi za unapređenje o čemu je na današnjoj konferenciji za medije govorio načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Trebinja Marko Rikalo.

"Grad Trebinje ima izvanredan geografski položaj i nalazi se u blizini velikih infrastrukturnih koridora od kojih je poznata Jadranska magistrala. Na samo stotinjak kilometara od Trebinja nalazi se željeznička pruga Čapljina i aerodromi Čilipi i Tivat, a entitetskom linijom između Grada Trebinja i opštine Ravno će proći i Jadransko-jonska cesta," rekao je Rikalo objašnjavjući povoljan geografski položaj koji Trebinje kvalifikuje kao najpovoljniju destinaciju za investitore.

Na konferenciji će, u okviru prvog panela Infrastruktura i investicije, biti predstavljeni projekti koje Grad Trebinje već sada intenzivno realizuje, ali i oni koji čekaju na svoju realizaciju.

Opština Nevesinje je za međunarodni projekat „Dijaspora za razvoj“ pripremila tri projektna prijedloga iz oblasti zdravstva, drvoprerađivačke industrije i ekologije.

Tim povodom danas je u Kabinetu načelnika održan sastanak predstavnika opštinskog Odsjeka za razvoj i konsultanta na projektu Nina Serdarevića. Projekat koji sufinansiraju UNDP i Vlada Švajcarske vrijedan je 10,5 miliona maraka, a u drugoj fazi uključiće deset lokalnih zajednica u BiH.

Prioritetni projektni prijedlog opštine Nevesinje odnosi se na unapređenje obima i kvaliteta usluga nove bolnice. Provodio bi se u saradnji sa Udruženjem Nevesinjaca u Beogradu, a zamisao je da se bolnički kadar uz pomoć eminentnog hirurga Predraga Peška i njegovog tima osposobi za izvođenje složenih operacija. Drugi projektni prijedlog predviđa pokretanje drvoprerađivačke industrije, a treći je vezan za ekologiju, odnosno selekciju ambalažnog otpada.

Trenutna sačuvana rezerva u akumulaciji Bileća, iako ispod očekivanih vrijednosti za ovaj period godine, daje sigurnost za pouzdano napajanje električnom energijom svih korisnika u nastupajućem sušnom periodu godine, potvrdio je Srni izvršni direktor za upravljanje sistemom Hidroelektrana na Trebišnjici /HET/ Aleksandar Vujić.

On je rekao da rad sistema HET-a ove godine prate izrazito nepovoljne hidrološke i energetske prilike, sa znatno nižim zalihama vode i energije u akumulaciji Bileća u odnosu na planirane vrijednosti.

„Manjom mjesečnom proizvodnjom, koja je na nivou 54,5 odsto bilansa planirane proizvodnje, i angažovanjem agregata samo u nužnim situacijama ublaženi su negativni efekti rada agregata pri nižim kotama u HE `Trebinje jedan` i lošijeg iskorištenja hidroenergetskog potencijala akumulacije Bileća“, rekao je Vujić.

Ante Ramljak, povjerenik Vlade Hrvatske za Agrokor, ocijenio je na današnjem sastanku u Sarajevu, da sve kćerke u BiH koje su proizvodnog karaktera posluju veoma dobro, ali da Konzum i Velpro posluju sa nezadovoljavajućim rezultatima.

Dodao je da će zbog toga, Merkator preuzeti Konzum i Velpro u Bosni i Hercegovini, te se obavezao da će vratiti sve dugove dobavljačima.

Najavio je ponovno vraćanje „Merkatora“ kao brenda u  maloprodajne lance u BiH zbog toga što je nakon svih analiza uočeno da je  Merkator brend prepoznatljiviji i da je imao puno više uspjeha nego Konzum, te da daje određenu dozu sigurnosti obziorm na sadanšne poslovanje Mektarora, koji u u Sloveniji i u Srbiji posluje jako dobro.

„To je plan koji sam detaljno iznio na sastanku i mislim da je on pozdravljen, Moram naglasiti ovo je plan, nismo još donijeli definitivne odluke. Merkator ima svoj kreditni odbor i plan mora prezentirati pred svojim kreditorima, a i Agrokor to mora prezentirati svom vjerovničkom vijeću, tako da ovo još nije definitivna odluka, ali u tom pravcu idemo“, rekao je Ramljak.

Naglasio je da je dogovoreno da će se sastnaci održavati jednom mjesečno, te da će vlasti u BiH biti upoznate sa svim koracima ovog plana i smirivanju situacije. „Mislim da je to važna komunikacija i  nastavićemo je“, rekao je Ramljak.
 

Dvodnevna investiciona konferencija, koja će danas biti otvorena u Trebinju, okupiće brojne domaće i strane privredne subjekte, članove regionalnih i državnih privrednih komora, kao i čelne ljude gradova i opština Republike Srpske i BiH.

Predsjednik Srpske Milorad Dodik učestvovaće u radu skupa od 17.00 časova, dok će otvaranju, planiranom za 10.00 časova prisustvovati ministar trgovine i turizma Republike Srpske Predrag Gluhaković i ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić. 

Cilj konferencije "Investiraj u Trebinje 2017", koju će svečano otvoriti gradonačelnik Luka Petrović, jeste predstavljanje mogućnosti uspješnog ulaganja i poslovanja, kao i upoznavanje učesnika o olakšicama i zakonskim regulativama koje pruža grad na Trebišnjici. 

Skup organizuje Grad Trebinje, uz podršku predsjednika Srpske Milorada Dodika. 
 

Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske /ERS/ Željko Kovačević razgovarao je danas sa delegacijom investitora "Donfang" korporacije /Dongfang Electric International Corporation/ iz Kine, koji su iskazali zainteresovanost za realizaciju projekta izgradnje Hidroelektrane /HE/ "Dabar".

Predstavnici "Dongfang" korporacije uručili su Kovačeviću pismo namjere koje će biti razmotreno u narednom periodu, saopšteno je iz ERS–a. 

Kineski investitori su Upravu ERS-a upoznali o mogućnostima kreditiranja projekta od tamošnje državne Eksport-import banke Kine koja je, kako su rekli, iskazala spremnost da "Dongfang" prati plasmanom povoljnog kredita. 

Predsjednik Kompanije "Svislajon Takovo" Rodoljub Drašković danas je na investicionoj konferenciji u Trebinju najavio da uskoro u ovom gradu otvara pogon za proizvodnju zdrave, organske, dječije hrane.

Drašković smatra da Trebinje, kao najljepši mediteranski grad, ima mnogo potencijala, među kojima su turizam, hotelijerstvo. 

"Iz tog razloga sam i krenuo u jednu investiciju koja je vrijedna oko 350 miliona evra u `Gradu sunca`", rekao je Drašković. 

On je istakao da je za realizaciju ozbiljnih investicija neophodna efektna i stručna gradska administracija, napominjući da je takva upravo u Trebinju, a što mu olakašava rad. 

U nekadašnjoj fabrici „Kovnica“ u Bileći do kraja godine sa radom bi trebalo da počne jedna proizvodna linija, koja će zapošljavati više desetina radnika iz Istočne Hercegovine, najavio je danas novi vlasnik Sead Džafić.

Oživljavanje industrije u Bileći podržaće i Vlada Srpske.

- Ovdje će se početi sa proizvodnjom ležajeva za automobile mercedes, volvo, pojasnio je Džafić.

- Pošto je u pitanju proizvodnja koja zahtijeva veći broj radnika, procijenjeno je da će se do kraja godine zaposliti najmanje pedesetak radnika, istakao je Zlatan Klokić, ministar za erkonomske poslove i regionalnu saradnju Republike Srpske.

Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić uvjeren je da će investicija u kompaniju "Kovnica" u Bileći biti uspješna, jer je riječ o ozbiljnom investitoru sa jakim referencama.

Tokom posjete kompaniji "Kovnica", koja je u stečaju prodata Fabrici otkivaka i odbojno-vlačnih naprava "Unis tok" iz Kalesije za 1.909.000 KM, Klokić je rekao da je cilj investitora da do kraja godine pokrene proizvodnju i da u prvoj fazi zaposli 40 do 50 radnika. 

"Moguće je da im se u partnerskom odnosu pridruži još jedan privrednik iz Nikšića koji je pokazao interesovanje i spremnost da ulaže u `Kovnicu`", istakao je Klokić. 

Izuzetan geografski položaj, blizina važnih saobraćajnih koridora i visok nivo infrastrukture opremljenosti, ali i jasne vizije razvoja – Trebinju daju ozbiljne šanse za investicije, bio bi sažetak prvog panela Investicione konferencije na temu „Infrastruktura i investicije“.

Načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Trebinja Marko Rikalo kaže da investitori u Trebinje mogu da računaju na kvalitetna saobraćajnu povezanost – zbog blizine Jadranske magistrale i buduće trase Jadansko-jonskog autoputa, stanica Čapljina i Nikšić na željezničkom koridoru od Srednje Evrope ka Jadranskom moru, ali i međunarodnih luka Ploče i Bar, te prometnih aerodroma Čilipi i Tivat sa svakodnevnim letovima za Beograd i Zagreb.

„Što praktično znači, da vi izjutra možete u Trebinju dogovoriti poslove – a isti dan večerati u Parizu ili Stokholmu“, kaže Rikalo.

Komunalna, energetska i telekomunikaciona infrastruktura grada zadovoljava aktuelne potrebe i u bliskoj budućnosti unapređivaće se već započetim ili planiranim projektima, kao što je rekonstrukcija i dogradnja vodovodnog sistema i proširenje postojećeg te izgradnja novog prečistača otpadnih voda – koji će dugoročno riješiti pitanje komunalne infrastrukture ne samo današnjih, već i potrošača u planiranim zona širenja grada.

Uz infrastrukturu, na značajnom dijelu urbanog prostora kompletirana je i prostorno-planska dokumentacija – na osnovu koje je u Trebinju danas moguća gradnja 450 hiljada kvadratnih metara stambenog, blizu 380 hiljada m2 prostora za uslužne ili proizvodno-prerađivačke djelatnosti, uz 48 hiljada za parking garaže i 44 hiljade m2 za sportsko-rekreacione sadržaje.

„Pritom, svakom investitoru naše odjeljenje dodijeliće tim koji će ga prosvesti kroz potrebne procedure – i mogu odgovorno da garantujem da će sa kompletiranom dokumentacijom svako dobiti građevinsku dozvolu u roku od tri dana“, kaže Rikalo.

Planirane zone širenja grada, dodaje on, nude i atraktive lokacije u užoj gradskoj zoni – od „Gornjeg grada“ uz glavnu trebinjsku ulicu – buduću šetališnu zonu, preko „Zasad polje“ i „Južnog gradskog izlaza“, gdje postoje značajni kapaciteti za stambeno-poslovnu gradnju, do zone „Istočni logor“, gdje je takođe planirana urbana rekonstrukcija sa planovima za stanogradnju i hotelske kapacitete.

NOVE EKONOMSKE ZONE

U novim ekonomskim zonama, na kojima se temelje vizije urbanog razvoj grada – Trebinje nudi investitorima oko 887 hektara gradskog zemljišta namijenjenog stambeno-poslovnoj gradnji, razvoju uslužnih i proizvodno-prerađivačke kapaciteta, turističkih i sportsko – rekreativnih sadržaja.

Prezentujući zoning plan ekonomske zone „Novo Trebinje“, panelista Miljana Vujičić iz gradskog odjeljenja za prostorno uređenje, istakla je da je na atraktivnom području između magistralnih puteva za Dubrovnik i Mostar, na 460 hektara uglavnom gradskog zemljišta, planirana gradnja stambeno-poslovnih, te sadražaja za elitni turizam, kao što su kompleks golf terana i kazino.

Za razvoj stanogradnje i komercijalnih djelatnosti na raspolaganju investitorima je i ekonomska zona „Aleksina Međa-Podgljivlje“, koja obuhvata oko 250 hektara oko trase planirane Istočne gradske obilaznice, dok je ekonomska zona „Volujac“, oslonjena na buduću Zapadnu obilaznicu, namijenjena za komplekse poslovnih objekata trgovine, proizvodnje, prerade i skladišenja roba.

Grad Trebinje, navodi Vujičićeva, planira urbanizaciju i „ostrva“ između glavnog toka rijeke Trebišnjice i rukavca „Ćatovića krak“, gdje na 16 hektara planirana izgradnja stambeno-poslovnog i sportsko-rekreacionog kompleksa „Otok“.

GRAD NA CRKVINI, GRAD GOLFA, GRAD SUNCA, GRAD…

Trebinje investitorima nudi osmišljena ili već gotova idejna rješenja novih i veoma atraktivnih urbanih kompleksa – „Grad na Crvini“ i „Grad golfa“, koje je predstavio doc. dr Vladimir Parežanin sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu.

Prezentujući idejno rješenje „Grada na Crkvini“ Parežanin je rekao da kompleks „u savremenoj interpretaciji tradicionalne arhitekture“, na dominantnoj poziciji sa atraktivnom vizurom na grad, pored postojećih planira i objekte za obrazovne i ustanove kulture, za ugostiteljsku i trgovačku djelatnost i smještajne kapacitete.

„Golf rizort“ u „Novom Trebinju“ na 30 hektara neposredno uz put za Dubrovnik – zamišljen je za nivo turnira sa 18 rupa, sa zelenim i vodenim površinama, trgom, hotelima i klinikom u središnjem dijelu, „uovičenim“ elitnim apartmanskim naseljem i vilama, a vrijednost projekta procijenjena je na 40 miliona KM.

„Jasno je da Trebinje, poput Rima, želi da bude i već postaje ‘grad gradova’“, kaže Parežanin podsjećajući i na kapitalni projekt, koji je već u fazi realizacije – Grad sunca.

Detalje „vrlo ambicioznog i skupog“ projakta kompanije „Svislajon“, sa akva parkom, sportskim i rekreacionim sadržajima, Varoš čaršijom, turističkim i stambenim vilama, predstavio je arhitekta Zdravko Vuleta.

NOVI SAOBRAĆAJNI KORIDORI I VODA KAO RESURS

Izgradnja Istočne i Zapadne gradske obilaznice najvažniji su projekti saobraćajne infratstrukture, kojim bi Trebinje riješilo dugogodišnji problem teretnog tranzita kroz uže gradsko jezgro, a istovremeno – i pitanje saobraćajnog uvezivanja gradskog područja sa planiranim ekonomskim zonama.

Predstavljajući buduće investicije JP „Putevi RS“ i Grada Trebinja, panelista Vedran Furtula iz Hidroeletrana na Trebišnjici, rekao je da je u toku izrada glavnog projekta Istočne obilaznice – od Aleksine Međe do Podgljivlja,  dužine 7,7 kilometara, da je ukupna vrijednost projekta između 30 i 35 miliona KM, te da je zbog investiciono-tehničke složenosti projekta planirana fazna gradnja.

Trasa Zapadne obilaznice, dužina 4,2 km, spajala bi magistralne puteve za Dubrovnik i Mostar, na lokalitetima Ljubovo i Tvrdoš, a koštala bi oko 7 miliona KM.

Izgradnja Aerodrom Zupci omogućila bi snažniji zamah turističko orjentisanim privrednim grana, te  poljoprivrednoj proizvodnji – transportnim mogućnostima za izvoz na strana tržišta.

Procijenjena vrijednost investicije u prvoj fazi, sa stazama i tehničkim objektima, iznosi oko 12 miliona evra – što bi omogućilo  letove sportskog vazduhoplovstva, avio taksija, poslovne avijacijei regionalnog vazdušnog saobraćaja avionima kapaciteta do 50 putnika.

„U drugoj fazi, proširanjem piste sa 1,7 na 2,8 km – bio bi omogućen saobraćaj za sve vrste putničkog i teretog trasporta“, kaže Furtula.

Trebinjski aerodrom imao bi potencijal za razvoj turističkih-čarter letova, sklapanje ugovora za prevoznicima sa niskim tarifama, saradnju sa susjednim tržištima, da bude alternativa dubrovačkog aerodromu, privlači kargo prevoznike i obezbijedi zone slobodne trgovine.

Učesnicima konferencije predstavljen je i projekat Zatvorenog plivačkog kompleksa na Abazovini, čija je izgradnja počela ove godine na inicijativu Hidroelektrana na Trebišnjici.

Objekat će sadržiti dva bazena – olimpijski 50-metarski i 25- metarski za rasplivavanje, kao i sve prateće prostorije prema standardima potrebnim za održavanje međunarodnih takmičenja u plivačkim sportovima.

Ukupno ugovorena vrijednost prve faze radova je 10,2 miliona KM, dok je u narednim fazama investitorima ostavljena mogućnost da preostale sadržaje objekta prilagode svojim potrebama.

Privreda i poljoprivreda našli su se u centru pažnje drugog panela Investicione konferencije.

Posebnu pažnju izazvalo je obraćanje generalnog direktora kompanije Svislajon gospodina Rodoljuba Draškovića.

„Neophodno je da se investira u realni sektor jer trebinjski i hercegovački narod hoće da radi, treba da radi i zna da radi“, rekao je Drašković i izrazio želju da uzme u zakup značajan dio poljoprivrednog zemljišta na području Trebinja ukoliko za to, kako on kaže, budu obezbjeđene neophodne agrotehničke mjere. Neophodan je razvoj poljoprivredne proizvodnje jer ovdje imamo potencijala za dvije žetve godišnje„, rekao je Drašković.

“Trebinjska privreda se tokom dugog niza godina oslanjala na dva glavna razvojna stuba i to energetiku (proizvodnju električne energije) i prerađivačku industriju (metalopre­rađivačku i tekstilnu). Preduzeća iz ovih oblasti bila su glavni nosioci privrednog razvoja grada Trebinja, kao i cijele istočne Hercegovine. Međutim, posljednjih godina pojavile su se i nove grane privrede, voćarstvo i vinogradarstvo sa razvojem vinarija, kao i konditorska industrija” rekao je u svom obraćanju prvi od moderatora druge sesije,  doktor Blagoje Šupić, finansijski dirketor ERS.

“Ukupan obim robne razmjene Grada Trebinja sa inostranstvom u 2016. godini iznosio je 211,2 milion KM. Na nivou Grada je ostvaren izvoz u vrijednosti od 102,8 miliona KM, dok je uvoz ostvaren u vrijednosti od 108,3 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom, na nivou Grada Trebinja, za 2016. godinu iznosi 95%. Pokrivenost uvoza izvozom na nivou Republike Srpske iznosi 65%, a na nivou BiH 60,1%.”, rekao je Šupić.

Govoreći o elektro energetskoj grani privrede i budućim ulaganjima Šupić je naglasio da je na slivu rijeke Trebišnjice u fazi izgradnje HE Dabar, a planirana je i gradnja sljedećih proizvodnih objekata HE Bileća, HE Nevesinje i HE Dubrovnik dva.

O razvoju metalskog dijela Industrije SL IAT govorila je generalni direktor Branka Ratković.„Visokom profesionalnošću i odgovornošću u proizvodnji alata SL IAT doprinosi ostvarenju ciljeva kvaliteta po kome smo prepoznatljivi širom svijeta„, rekla je Ratkovićeva.

Obezbjeđenje i održavanje kvaliteta je osnova na kojoj «Svislajon Industrija alata» a.d. Trebinje gradi svoj poslovni uspjeh i dalji razvoj. Kao preduzeće bogate tradicije, na svojim ciljnim tržištima poslujemo orjentisano prema budućnosti i primjenjujemo svoje znanje i iskustvo za izgradnju svojih pozicija na novim tržištima, obezbjeđenje kvaliteta života zaposlenih, zadovoljenje potreba zainteresovanih strana i održivi razvoj.

„Ciljevi našeg poslovanja zasnivaju se na ispunjenju i zadovoljenju svih primjenjivih zahtjeva, uključujući zahtjeve i očekivanja naših kupaca; primjeni i razvoju procesnog pristupa u organizovanju sistema menadžmenta, kvalitetom i stalnom nastojanju da unapređujemo kvalitet proizvoda i usluga  te uspostavljanju i održavanju partnerskih veza sa našim provjerenim isporučiocima i partnerima.”Naši ciljevi usmjereni su i ka proširenju tržišta i zadržavanju prvog mjesta u proizvodnji alat, uspostavljanju ciljeva kvaliteta u skladu sa strateškim pravcima i kontekstom organizacije, donošenju odluka na bazi objektivnih podataka, uvažavajući sve potencijalne rizike”, rekla je Ratkovićeva.

„Trebinje raspolaže sa značajnim područjima za izdavanje zemljišta u zakup i koncesiju sa mogućnošću navodnjavanja što je od izuzetnog značaja za razvoj poljoprivede“ rekao je Veselin Dutina direktor Agrarnog fonda Trebinje.

“Poljoprivreda u Trebinju i danas zauzima visoko mjesto u viziji privrednog razvoja grada. U našem gradu je 401 poljoprivredno gazdinstavo, 22 poslovna subjekta, 61 komercijalna i 318 nekomercijalnih subjekata”, kaže Dutina.

Kroz panel IV konferencije „Investiraj u Trebinje“ 2017, razgovaralo se na temu registracije preduzeća, postupku dodjele koncesija, zapošljavanju stranih državljana, te programskoj podršci grada Trebinja kao i o ljudskim i ostalim resursima. Takođe, potencijalni investitori upoznali su se sa troškovima poslovanja.

Jedan od najopširnijih panela obuhvatio je i kreiranje poslovnog okruženja kroz prekograničnu saradnju, ali i priču o Akademiji za liderstvo. 

Panelisti u posljednjem dijelu su bili:
Dražen Bošković - direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, Željka Ružić - šef odsjeka za pravne poslove u Odjeljenju za prostorno uređenje Grada Trebinja, Dragan Popović - direktor Zavoda za zapošljavanje RS, filijala Trebinje, Slobodan Vulešević - izvršni direktor NVO „Centar za razvoj Hercegovine“ i Alisa Aliti Vlašić iz dubrovačke razvojne agencije „DURA“.

Odgovore na pitanja - kako najjednostavnije registrovati preduzeće u Trebinju, koje su dozvole potrebne da bi se strani državljanin zaposlio u našem gradu, ali i koje stimulativne kreditne mjere pruža Grad Trebinje te Investiciono-razvojna banka u cilju novog zapošljavanja radnika u poslovnim i ekonomskim zonama Grada Trebinja, mogli smo čuti od prvog paneliste – Dražena Boškovića.

„Grad Trebinje će subvencionisati iznos bruto plate za novozaposlene radnike u poslovnim i ekonomskim zonama, i to u 2017. godini u iznosu od 500.000 konvertibilnih maraka, a u narednoj 2018. godini Grad će subvencionisati ovaj projekat sa čak milion konvertibilnih maraka“, objelodanio je namjere lokalne administracije direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća.

Ispred Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Trebinja, Željka Ružić je govorila o regulacionim planovima atraktivnih lokacija za potencijalnu izgradnju industrijskih, stambeno-poslovnih i turističkih objekata. Poseban akcenat je stavila na poslovne zone „Zasad polje“, „Istočni logor“ i „Volujac“, te istakla da se potrebne dozvole - lokacijski uslovi i građevinska dozvola dobijaju za maksimalno dva dana. Ovom prilikom je objasnila i dvije pogodnosti koje se odnose na gradsko građevinsko zemljište.

„Renta se umanjuje za čak 99% ako je u pitanju izgradnja poslovnih objekata, a naknada za troškove uređenja gradskog građevinskog zemljišta za 25%“, naglasila je Ružić i dodala da to nije sve, jer se naknade mogu platiti u 12 mjesečnih rata.

Dragan Popović direktor trebinjske filijale Zavoda za zapošljavanje je govorio o ljudskim resursima, za koji su se svi prisutni složili da su i najbitniji. Predstavio je obrazovnu strukturu nezaposlenih lica, te zanimanja kojih je trenutno najveći broj prisutan na Zavodu.

„Upravo su zavšreni Javni pozivi za zapošljavanje, samozapošljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju, stimulisanje nezaposlenih lica koja su navršila 50 godina života i obrazovanje Roma. Po ovom projektu se prijavilo 207 lica za samozapošljavanje, a 120 poslodavaca je uputilo zahtjev za zapošljavanje 240 lica. Želim da naglasim da nam je jako bitan projekat prekvalifikacije i dokvalifikacije za koji smo izdvojili 500.000 konvertibilnih maraka za 500 lica“, izjavio je Popović, od koga smo saznali i da se u odnosu na 2016. godinu broj nezaposlenih u Hercegovini smanjio za 6%, a u prvih pet mjeseci 2017. godine za 1,7%.

Dok u nekim dijelovima Srpske muku muče zbog padavina, na jugu Hercegovine energetičari imaju drugu brigu: ekstremno loša hidrološka situacija ne ide naruku proizvođačima struje. Kota Bilećkog jezera je 15 metara ispod planirane, za ovo doba godine.

Period kada bi trebalo da se zabilježe najveći dotoci u akumulaciju, a to su obično prva tri mjeseca u godini, praktično je prošao bez padavina. I tokom proljeća vremenske prilike nisu išle u prilog proizvođačima struje , pa su Hidroelektrane na Trebišnjici ostvarile svega 55 odsto planirane proizvodnje. Trenutno se radi remont hidroelektrane Trebinje 1.

"Prošle godine smo imali dobar rezultat zbog dobre pogonske spremnosti, ove godine je ekstremno loša hidrologija, ali ćemo se truditi da postignemo što možemo nakon remonta", izjavio je Aleksandar Vijuć, izvršni direktor za upravljanje sistemom HET.

Zbog ubrzanog rasta ilegalnog tržišta cigareta u BiH od 2011. godine do prošle godine smanjena je legalna prodaja cigareta sa deset milijardi na pet milijardi, a budžet BiH je godišnje uskraćen za pola milijarde maraka, upozoravaju proizvođači duvanskih proizvoda.

Naime, kako ističu, do erozije legalnog tržišta došlo je nakon što je država krenula s politikom dizanja opterećenja na legalno prodate cigarete, što je dovelo do rasta prodaje ovih proizvoda mimo legalnih finansijskih tokova. Kako navode, akcizno opterećenje 2011. godine iznosilo je 22,5 odsto, dok je za 2017. predviđeno opterećenje u iznosu od 67,5 odsto, s obzirom na to da Zakon o akcizama BiH predviđa buduće godišnje povećanje akciza od 7,5 maraka na hiljadu cigareta ili na 50 paklica. 

S obzirom na to da porezi na duvanske proizvode čine čak osam odsto od ukupnog budžeta BiH iz direktnih i indirektnih poreza, oni su među najvišim u Evropi, jer, kako tvrde proizvođači, evropski prosjek prihoda na duvanske proizvode iznosi 2,6 odsto od ukupnih prihoda. U našem regionu jedino u Srbiji i Makedoniji ti prihodi učestvuju u većem iznosu, i to u Srbiji sa 12 odsto, a u Makedoniji sa deset.

Takođe, treba ukazati na podatke Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, po kojima od ukupnih prihoda na indirektne poreze u visini od 5,7 milijardi maraka na duvanske proizvode otpada milijarda maraka. Međutim, BiH ima najveće akcizno opterećenje u Evropi, jer ono iznosi 72 odsto ukupne cijene. Poređenja radi, u nekim evropskim zemljama veoma "neprijateljski" nastrojenim prema pušenju, ti iznosi su znatno manji. Primjera radi, u Švedskoj i Njemačkoj oni iznose 58 odsto. 

S tim u vezi, Fabrika duhana Sarajevo, TDR BH/"British American Tobacco", Fabrika duvana Banjaluka/"Bulgartabac", "Japan Tobacco International", "Philip Morris" i "Imperial Tobacco" obratili su se Upravnom odboru UIO BiH s prijedlogom izmjena Zakona o akcizama, uz upozorenje da u narednom periodu prijeti još drastičniji pad prihoda i kolaps legalnog tržišta cigareta.  Prema njihovom prijedlogu, došlo bi do promjena u dvije vrste akciza kojima su opterećeni duvanski proizvodi u legalnoj prodaji, odnosno specifična akciza bi od ove do 2020. godine bila povećana za 3,5 marke na hiljadu cigareta, dok bi proporcionalna akciza svake godine postepeno bila smanjivana za jedan procentni poen, tako da bi 2020. iznosila 38 odsto.

Ljetu se raduje i srpski kralj čokolade. Rodoljub Drašković se vratio investicijama u Trebinju, a za mjesec dana najavljuje otvaranje svog projekta – Grada sunca.

U viziju srpskog kralja čokolade malo je ko vjerovao, ali tamo gdje je nekada bio samo krš i šiblje danas niče novi grad. Stigli su dinosaurusi, žirafe, slonovi, montiraju se tobogani, a u bazenima fali još samo voda. Sve će to ličiti na pravu bajku, kažu oni koji nadziru radove u Gradu sunca.

“Tu će biti šest tobogana za odrasle, adrenalinski rafting i topovski, sedam tobogana za djecu, plus vodena igraonica, plus tri igraonice tu u dino parku, dino park i još dosta ugostiteljskih sadržaja”, objašnjava Goran Rončević, nadzorni organ.

U prvoj fazi radova biće zavšeni akva i dino park. Petnaestak replika dinosaurusa u prirodnoj veličini, ali i veliki broj drugih životinja biće atrakcija za najmlađe.

Zabave neće faliti ni onim starijim. Imaće priliku da se spuste niz tobogan visok više od 20 metara. Tu su još plaže, bazeni, suvenirnice, barovi i restorani.

Uskoro bi Bilećani ponovo mogli da čuju udarce čekićem iz nekadašnjeg giganta. Bilećka fabrika otkivaka i armatura “Kovnica” u stečaju konačno je dobila svog kupca.

Za oronulu i pokradenu Kovnicu Sead Džafić iz Kalesije iskeširao je 1.909.000 maraka. Džafić kaže da je iz fabrike ukradeno što se ukrasti moglo. Ne plaši se jer je i prije imao slična iskustva, kaže radnici su već zasukali rukave.

“Radnici su već tu, popravljaju krovove čiste i sređuju. Tvornica je u daleko lošijem stanju nego što sam ja očekivao. Nisam imao priliku da uđem i da pogledam u kanale da vidim da li imaju svi kablovi. Ni jednog metra kabla nema od najtanjeg do najdebljeg”, kaže Sead Džafić, novi vlasnik Kovnice Bileća.

Slika devastirane Kovnice još više je pogodila Novaka Svorcana, koji je u ovoj fabrici proveo punih 30 godina. Prisjeća se Kovnice prije rata kada je bila u najvećoj snazi i kada je na njenu kapiju ulazilo preko 800 radnika. Ta vremena se nikada više ponoviti neće, siguran je Svorcan.

“Ružan je osjećaj, ja sam nedavno bio i baš me obradovalo kada sam saznao da je poslije nekih 7 godina fabrika prodata jednom budućem vlasniku koji ima koliko sam ja primjetio da ima dobar reper znači ima dobru proizvodnju”, rekao je Novak.

Bosna i Hercegovina neće pristati na mirno poravnanje u iznosu od 100 miliona evra, koje je, po osnovu predratnih ulaganja, za Rudnik i Termoelektranu "Gacko" predložila Hrvatska elektroprivreda (HEP).

Tromjesečni rok za mirno rješavanje ove situacije ističe, a BiH se nalazi pred još jednom tužbom. Međutim, pravobranilac BiH Mlađen Mandić kaže da Hrvatska ne može da dobije ovaj spor, jer ne postoji nijedan osnov za arbitražu .

"Vjerovatno će Hrvatska poslije ta tri mjeseca tužiti BiH. U "Gacko" je ulagano 1983. godine, kada se gradila Termoelektrana. Prije rata je postojao Fond za nerazvijene i Kosovo, Crna Gora i BiH su spadali u tu kategoriju. Sad su se odjednom i u Hrvatskoj sjetili da traže 100 miliona. Mirnim putem 100 miliona? Kao pravobranilac to neću prihvatiti i ići ćemo na arbittražu na Međunarodni sud za zaštitu ulaganja u Vašingrton“, kazao je Mandić danas za Capital. Kako je istakao, riječ je o potpuno istoj situaciji kao kada je Slovenija tužila Rudnik i Termoelektranu "Ugljevik", jer su i Slovenci ulagali na potpuno isti način.

"Očekivanja i Hrvatske i Slovenije nisu realna. Advokatska kuća koja zastupa Sloveniju, zastupa sada i Hrvatsku. Oni pokušavaju da ulove u mutnom. Problem je to što ovo mnogo košta BiH. Troškove za sudije samo u slučaju "Ugljevik" plaćamo 150.000 dolara, a to je predujam. Biće još toliko. A nemaju nikakvu šansu", istakao je Mandić. Na pitanje s kojim ciljem to rade susjedne zemlje, s obzirom da nemaju šansu, pravobranilac BiH ističe da samo žele da iscrpljuju BiH. „Vjerovatno im je to i krajnji cilj, jer zaista nema osnova za arbitražu.
 

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić i novi vlasnik fabrike "Kovnica" Bileća Sead Džafić dogovorili su se danas da kapaciteti ovog privrednog društva u najkraćem roku budu u funkciji, što je interes Ministarstva, vlasnika, ali i lokalne zajednice.

Đokić je rekao da će u prvoj fazi biti zaposleno oko 50 radnika sa tendencijom daljeg proširenja kako projekat bude napredovao, saopšteno je iz resornog ministarstva. 

"Veoma je značajno što se domaći privrednici opredjeljuju i ulažu u metalski sektor, što pokazuje i ovaj primjer u Bileći", rekao je Đokić. 

On je napomenuo da je Vlada Srpske spremna da podrži preduzeća koja imaju razvojnu komponentu i jasnu poslovnu viziju, te podsjetio da su kapaciteti metalske industrije na ovim prostorima dugi niz godina imali sigurno tržište, tradiciju i kvalitet.